Upitnikom su se ispitivala znanja i uvjerenja o pojedinoj temi koja se obrađivala u predavanju te su roditelji na pitanja odgovarali na Likertovoj skali od 5 stupnjeva ( 1 – uopće se ne slažem do 5 – u potpunosti se slažem).
Svako predavanje sadržavalo je od 3-6 pitanja. Statistička značajnost razlike u znanjima/uvjerenjima roditelja/slušatelja prije i poslije predavanja provjeravana je T-testom za zavisne uzorke, dok je veličina učinka mjerena Cohenovim d. Iz rezultata usporedbe znanja i uvjerenja koja su sudionici pojedinog RZ mini predavanja imali prije i nakon što su ga poslušali, na 40 od ukupno 44 tvrdnje nađena je statistički značajna promjena nakon predavanja, dok je veličina učinka na 23 tvrdnje veća od 0,4. Ovi rezultati ukazuju da su (u prosjeku) roditelji kroz predavanja stekli nova znanja o svakoj pojedinoj obrađenoj temi koja su se odrazila na njihova uvjerenja i stavove. Budući da su uvjerenja i stavovi važne odrednice ponašanja, za očekivati je da će se navedene promjene u roditeljskim kognicijama odraziti i na njihovu interakciju s djecom.
Upitnikom se također ispitivalo zadovoljstvo roditelja pojedinim aspektima predavanja – njegovom jasnoćom, zanimljivošću, primjenjivošću te novošću same teme. Sudionici su svoje odgovore mogli smjestiti na Likertovu skalu od 5 stupnjeva (1 – uopće ne do 5 – u potpunosti da). Iz povratnih informacija slušatelja možemo zaključiti da, iako su teme sudionicima bile djelomično poznate, ono što su čuli na predavanjima bilo im je jasno i zanimljivo te će naučeno moći primjenjivati u praksi.
Zadovoljstvo sudionika odrazilo se i na odgovore koje su sudionici dali na pitanje „Biste li današnje predavanje preporučili drugim roditeljima?'“. Slušatelji su za gotovo sva predavanja u 100% omjeru odgovorili potvrdno, što upućuje na zaključak da su zadovoljni samim predavanjima, kao i njihovim dobrobitima te smatraju da bi ona bila korisna i drugima.
Upitnikom se od sudionika predavanja također tražilo da navedu iz koje uloge slušaju predavanja – roditeljske (majka/otac) ili profesionalne (stručnjak, član šire obitelji i sl.). Odgovori ukazuju da su slušatelji u velikoj većini bile majke (od 75% na više), dok su očevi bili značajno manje zastupljeni, iako se njihov broj mijenjao ovisno o temi predavanja (od 4,5% za učenje kod djece do 20,4% za temu djeca i mediji). Broj ostalih sudionika također je varirao ovisno o temi predavanja od 0% za“ Jezik ljubavi“ do 20,5% za učenje kod male djece. Iz navedenog možemo zaključiti da su naši sudionici uglavnom majke te da je potrebno osmisliti načine kako u budućim predavanjima privući i veći dio muške publike.
