Napisala: Vedrana Domaćinović Pičuljan, prof.pedagogije

 

U tradicionalnim je obiteljima unutar jednog kućanstva živjelo nekoliko generacija, a znanja o odgoju djece i savjeti o roditeljstvu prenosili su se s generacije na generaciju. Osim podrške obitelji, snažna je bila i podrška zajednice u kojoj je obitelj živjela. Žene, koje su u tradicionalnoj obitelji bile primarno zadužene za odgoj djece, međusobno su pomagale jedna drugoj oko podizanja djece (npr. dijeleći savjete i aktivno pomažući jedna drugoj).

Suvremena obitelj živi u sasvim drugim okolnostima. Roditelji žive sami sa svojom djecom, odvojeno od proširene obitelji, a ubrzani način života doprinosi tome da su obitelji vrlo malo povezane s drugima u svojoj okolini (primjerice, susjedima).

U takvom modernom načinu života internet i društvene mreže pronalaze svoje mjesto kao izvor informacija, mjesto za traženje podrške i mjesto za povezivanje s drugima[1].

Roditeljstvo je, kao i ostali segmenti života, pod snažnim utjecajem mreža.

Kao odgovor na potrebe suvremenih roditelja razvijene su brojne aplikacije za roditelje, online grupe roditelja, profili stručnjaka i influencera koji govore o roditeljstvu.

Aplikacije za roditelje nude različite mogućnosti, od praćenja različitih aktivnosti bebe (spavanja, hranjenja, mokrenja i pražnjenja crijeva…) do aplikacija koje reproduciraju glazbu i bijele šumove za lakši san djeteta. U moru ponuda, roditelji se sve više oslanjaju na aplikacije, a manje na svoj roditeljski instinkt i praćenje signala koje im šalje njihovo dijete.

Online grupe roditelja, posebice one na platformama poput Facebooka i Instagrama, postale su važna mjesta okupljanja roditelja, razmjene informacija i emocionalne podrške, što može pozitivno utjecati na roditeljske kompetencije i osjećaje roditelja.

Međutim, online grupe mogu potaknuti i kompetitivnost među roditeljima, stvarajući pritisak na prikazivanje idealizirane slike roditeljstva.

Roditelji sve više traže savjete i potvrdu putem profila stručnjaka i influencera, čime društvene mreže preuzimaju ulogu virtualnih zajednica koje značajno utječu na percepciju roditeljstva. Stručni profili koje vode stručnjaci raznih usmjerenja (psiholozi, pedagozi, nutricionisti, logopedi i drugi profesionalci), postaju alternativni izvori znanja za mnoge roditelje koji nemaju pristup formalnim edukacijama ili individualnim konzultacijama uživo ili nemaju vremena za oblike stručne podrške koje zahtijevaju uloženo vrijeme.

Kroz objave, komentare, edukativne sadržaje i odgovore na pitanja, roditelji dolaze do novih informacija, što dodatno osnažuje njihove roditeljske kompetencije. Također, prisutnost podržavajućih komentara i reakcija ostalih korisnika često jača osjećaj pripadnosti i potvrđuje njihove postupke i izbore, smanjujući osjećaj usamljenosti i nesigurnosti.

Međutim, utjecaj influencera nije uvijek isključivo pozitivan. Influenceri, u svrhu promocije sponzoriranih proizvoda, sve češće uključuju vlastitu djecu u sadržaj. Fotografije i videozapisi djece postaju sredstva za promociju sponzoriranih proizvoda te se oblikuje idealizirana slika roditeljstva utemeljena na estetski dorađenim objavama, urednim domovima, savršenim obrocima i sretnim obiteljskim trenucima, koja u stvarnosti često nije dostižna.

Takav prikaz roditeljstva može biti demotivirajuć i frustrirajuć, osobito za roditelje koji se uspoređuju s prikazima "savršenih" roditelja i osjećaju se neadekvatno, ako njihovo roditeljstvo ne odgovara tim idealima.

Iako društvene mreže mogu biti vrijedno mjesto za roditelje, gdje mogu dobiti informacije i podršku, treba biti svjestan i mogućih negativnih učinaka društvenih mreža na roditelje.

Objave drugih roditelja mogu povećati potrebu za socijalnom usporedbom. Roditelji se mogu osjećati pod pritiskom da i sami pokažu idealne situacije iz svojeg života te se mogu osjećati manje kompetentnima kada se uspoređuju s drugim roditeljima na mrežama (čije objave najčešće nisu realne). To osobito može biti izraženo kod mladih roditelja[2] koji se mogu osjećati nesigurno u svojoj roditeljskoj ulozi.  Uspoređujući se s roditeljima, za koje procjenjuju da rade bolje od njih, mogu se osjećati neuspješno u svojoj roditeljskoj ulozi, a to može utjecati na razinu stresa koju osjećaju te na smanjeni osjećaj zadovoljstva u roditeljskoj ulozi[3].

Stoga društvenim mrežama treba pristupiti s oprezom i kritički.

Život obitelji s djecom bez dječjih suza i bez nereda – ne postoji! Također, ne postoje ni savršeni roditelji, kao ni djeca. A ne postoje ni stručni savjeti zbog kojih ćemo postati savršeni roditelji.

 

Stoga, evo nekoliko savjeta kako kritički pristupiti savjetima o roditeljstvu koje nalazimo na mrežama:

• Provjeriti kvalifikacije osobe koja govori o roditeljstvu – provjeriti biografiju autora kako bi utvrdili formalno obrazovanje i profesionalno iskustvo. Obrazovani stručnjaci s profesionalnim iskustvom (dječji psiholozi, pedijatri, pedagozi i sl.), vjerodostojan su izvor informacija, za razliku od influencera koji govore isključivo iz osobnog iskustva (koje ne mora  nužno biti ispravno) ili iz potrebe da promoviraju proizvod sponzora.
• Potražiti reference: Pouzdani članci često citiraju znanstvena istraživanja ili službene smjernice priznatih organizacija (npr. UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija).
• Uočiti sponzorirani sadržaj: Mnogi savjeti osmišljeni su kako bi prodali proizvod (npr. dodatke prehrani ili opremu za bebe).
• Izbjegavati članke koji potiču senzacionalizam: Naslovi koji koriste dramatične riječi i senzacionalistički pristup (npr. Šokantna istina o…) najčešće služe samo za privlačenje pažnje (klikova).
• Izbjegavati članke koji promiču univerzalna rješenja i ekstremne stavove: Svako je dijete jedinstveno. Ako autor tvrdi da njegova metoda stopostotno rješava problem spavanja, prehrane ili ponašanja kod svakog djeteta, budite sumnjičavi. Kvalitetni savjeti obično potiču fleksibilnost i promišljanje roditelja, a ne slijepo slijeđenje savjeta.
• Usporediti informacije: Nikada se ne oslanjati na jedan izvor. Isti problem potrebno je istražiti na više različitih mjesta (npr. na provjerenim web stranicama, u stručnoj literaturi).
• Vjerujte sebi i djetetu: Bez obzira dolazi li savjet od stručnjaka ili neke druge osobe, nisu svi savjetni prikladni za svakog roditelja i svako dijete. Važno je birati savjete koji su u skladu s vlastitim temeljnim vrijednostima te na koje naše dijete pozitivno reagira.

[1] Procjenjuje se da se  internetom koristi 89,4% populacije u Europi i 92,3% u Hrvatskoj (Statista, 2021.)

[2] Primjetno je da majke, osobito tijekom trudnoće i ranog roditeljstva, aktivnije koriste društvene mreže u svrhu traženja informacija i podrške nego očevi (Bartholomew i sur., 2012).

[3] Prema: Glatz i sur., 2023.